Postoji više od 400 vrsta anemije i dele se u tri grupe:
1. Anemija usled gubitka krvi (menstruacija, porođaj, gastrointestinalni poremećaji (čirevi, hemoroidi, gastritis, kancer), upotreba nesteroidnih protivupalnih lekova poput aspirina i ibuprofena)
2. Anemija prouzrokovana smanjenom ili nepravilnom proizvodnjom eritrocita (sideropenična, srpasta, megaloblastična, perniciozna, aplastična anemija..)
3. Anemija usled razaranja eritrocita – hemolitička anemija
Najčešće anemije su:
Sideropenijska anemija koja je i najčešća, uzrok je nedostatak gvožđa u organizmu.
Perniciozna anemija kod koje je uzrok nedostatak vitamina B12.
Aplastična anemija predstavlja vrlo ozbiljan oblik anemije, u težim slučajevima može da bude opasna po život, a posledica je smanjene ili nikakve proizvodnje crvenih krvnih zrnaca kojoj su uzrok oštećenje ili neaktivnost koštane srži
Megaloblastna anemija nastaje zbog nedostatka folne kiseline ili cijanokobalamina (vitamina B12) do koga može doći zbog nedovoljnog unosa istog putem hrane (vegetarijanska ishrana), ili zbog promena na nivou želudačne sluznice i posledično do nedovoljne apsorpcije vitamina B12.
Hemolitička anemija koja nastaje bržim propadanjem crvenih krvnih zrnaca, tako da stvaranje novih zrnaca ne može postići adekvatan broj istih. Ova vrsta anemije prisutna je kod nekih autoimunih bolesti.
Talasemija je nasledni krvni poremećaj, koji karakteriše nedostatak hemoglobina i crvenih krvnih zrnaca u telu. Postoji nekoliko vrsta talasemija, uključujući alfa-talasemiju, beta-talasemiju, Kulijeva anemiju, kao i Mediteransku anemiju.